Međutim, u tim je situacijama potrebno poznavati i primjerene tehnike disanja kako bismo od te naoko jednostavne i prirodne radnje izvukli najviše što možemo. Srećom, brojne situacije u kojima se svakodnevno nalazimo mogu se značajno olakšati upravo raznim tehnikama disanja.
1. Opća anksioznost
Anksioznost je jedna od najčešćih situacija tijekom koje je važno poznavati tehnike disanja. To je stanje u kojem je izvor nelagodnog osjećaja nepoznat, odnosno nedefiniran, opasnost i prijetnja dolaze iz samoga sebe, opis anksioznosti je nejasan, traje duži period, a sam osjećaj vezan je za budućnost.
Tada je važnije nego ikada posegnuti za temeljnom tehnikom disanja. Riječ je o tehnici koja pomaže umiriti misli, vratiti nas u sadašnjost i smanjiti napetost. Vrlo je jednostavna za izvođenje, a može se odraditi bilo gdje.
Temelj te tehnike je duboko disanje, a može se primijeniti kada osjećamo strah zbog budućnosti ili smo pak, primjerice, primili uznemirujuću vijest.
Potrebno je polagano udahnuti zrak u četiri sekunde, zadržati dah četiri sekunde, a potom izdahnuti. To se može ponoviti u nekoliko ciklusa, sve dok osoba ne osjeća poboljšanje.
2. Anksioznost prije važnog sastanka
Povremena anksioznost (koju treba razlikovati od anksioznog poremećaja) može se javiti kod svih nas, a najčešće netom prije važnih sastanaka ili ispita. No i tada nam može pomoći disanje, i to tehnika nazvana "pčelinje disanje".
Cilj je te tehnike preusmjeriti pozornost na nešto drugo te istodobno pružiti osjećaj smirenosti i samopouzdanja. Osoba mora sjesti ravno, zatvoriti oči, a na usne nabaciti lagani osmijeh.
Vrške kažiprsta treba smjestiti na područje između uha i obraza te potom duboko udahnuti. Dok se nakon nekoliko sekundi izdiše, ispušta se ugodan zvuk oponašanja pčelinjeg leta.
3. Napad panike usred velike gužve
Smatra se da čak tri do četiri posto odraslih ljudi u nekom periodu svog života doživi napad panike, a većinu njih čine žene. Napad panike karakterizira kratkotrajno razdoblje intenzivnog straha ili nelagode uz osjećaj da bi se moglo dogoditi nešto zaista strašno, i to vrlo brzo, a osoba pritom misli da se ne može zaštititi.
To se često događa u velikim gužvama, primjerice u javnom prijevozu i područjima na kojima se zadržava velik broj ljudi.
Panični napadi mogu biti prisutni u svim anksioznim poremećajima (paničnom poremećaju, socijalnoj fobiji, posttraumatskom stresnom poremećaju te akutnom stresnom poremećaju). Razlog zbog kojeg je uvršten u anksiozne poremećaje jest taj što je on nekoj osobi koji ga proživljava neobjašnjiv.
No pravilna tehnika disanja može pomoći i u toj nimalo ugodnoj situaciji, bilo da osjećamo da je već prisutna ili se tek počinje kovitlati.
Osoba mora disati duboko i sporo, uz što duže zadržavanje daha, te mora sjesti i pokušati usredotočiti se na svaki dio svog tijela. Pritom je važno da kralježnica bude potpuno ravna. Dok jedna ruka počiva na nogama, palcem druge ruke zatvorite jednu nosnicu te duboko dišite kroz drugu. Naizmjenično mijenjate zatvaranje i otvaranje lijeve i desne nosnice pet do deset puta.
4. Pod navalom stresa
Za tehnikama disanja može se posegnuti i kada osjećamo da smo preplavljeni stresom. Vježbu upravo za to, nazvanu jednostavno dvostruko disanje za smirenje, osmislio je Stuart Sandeman, utemeljitelj Breathpoda, organizacije posvećene promicanju važnosti tehnika disanja u svakodnevici.
Kako kaže, temelj tehnike je u tome što se naprosto udvostručuje vrijeme izdisanja.
Osoba mora udahnuti zrak kroz nos i pritom brojiti u sebi četiri sekunde, a potom izdahnuti zrak kroz usta brojeći pritom do osam. Potom slijedi ponovno udisanje od šest sekundi te izdisanje od dvanaest sekundi.
Postepeno se broj sekundi može povećavati, no izdisanje uvijek mora trajati dvostruko više.
5. Opuštanje nakon radnog dana
Osim u stresnim i nimalo ugodnim situacijama, poznavanje tehnika disanja korisno je i kako bismo se mogli opustiti nakon napornog radnog dana.
Richie Bostock, terapeut i wellness stručnjak, osmislio je tehniku naziva 5am. Osim što označava doba dana u kojem se izvodi, tehnika označava i petominutno disanje tijekom kojeg na svaku minutu odlazi pet dubokih udisaja i izdisaja.
Kako biste se opustili, sjednite u ugodnu poziciju ili legnite. Obje ruke staviti na područje trbuha (oko pupka) kako biste osjetili pokrete abdomena. Udahnite zrak kroz nos i to činite četri sekunde, a potom izdišite šest sekundi.
Neka disanje bude lagano i usporeno. Zadržite dah na dvije sekunde, a potom sve ponovite deset puta.
